Autizam.hr upotrebljava neosjetljive podatke poput kolačića ili identifikatora uređaja u svrhe kao što su prikazivanje prilagođenih oglasa, mjerenje prometa i odabira naših posjetitelja te prilagođavanje sadržaja vama. Kliknite na akciju "Zatvori" kako biste pristali na ove postupke i zadržali korisničko iskustvo koje je prilagođeno Vama. Svoje odabire možete u svakom trenutku promijeniti putem povratka na ovu web stranicu preko kontrola dostupnima na stranici Pravila privatnosti. Nastavkom upotrebe ovih stranica ili klikom na gumb "Prihvaćam" pristajete na pohranu i pristup kolačićima.

PROJEKT: KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA ZAGREBA

Korisnička ocjena:  / 3

Školska godina 2014./2015.
Voditeljica projekta: Ivana Ježić, prof., učiteljica likovne kulture i likovna terapeutkinja

Projekt ima namjenu da upozna učenike s bitnim pojmovima vezanim uz urbanističko-prostorno poznavanje našega grada Zagreba, te uz osnove povijesnoga razvoja grada: učenici će se upoznati s osnovnim dijelovima grada, povijesnom koncepcijom povećanja od početne jezgre Gradeca i Kaptola, preko Donjega grada: užeg i šireg Centra, do širenja Zagreba – do Save i preko nje, zatim prema zapadu, istoku, podsljemenskom području, itd.

Osnovno je polazište vježbanje snalaženja na karti: upoznavanje s planom grada (što je tlocrt) i vježbanje "kako čitati kartu" prije odlaska na teren, odnosno kako se orijentirati na samim odabranim lokacijama, određujući smjer kretanja u odnosu na polazište i na najvažnije prometne smjerove i prometnice. Nadalje, učenici će se upoznati, s razvojem grada Zagreba tj. urbanističko-prostornim organizacijskim zathvatima, te s građevinama koje su značajne bilo za politički, bilo za društveni, bilo za kulturni život grada.

 

PLAN I TLOCRT

U rujnu smo proučavali plan grada, učili smo što je tlocrt, što je prikazano na karti, razgovarali o proporcijama daljina i veličina u gradu i na karti, učili strane svijeta i orijentaciju pri kretanju od polazišta do odabrane točke u gradu, uspoređivali kako se kreće po tlocrtu a kako hodajući po gradu, upoznavali koji su bitni dijelovi Zagreba, npr. gdje je Medvednica, kako teče Sava, gdje su mostovi, gdje je gradsko središte, koje su glavne ulice i trgovi, gdje su zagrebački značajni parkovi, značajne ustanove, značajni spomenici. 

   

  


 GORNJI GRAD

Na prvu šetnju u listopadu krenuli smo kombijem s g. Gigom. Popeli smo se na Gornji grad i obišli ga, obratili pažnju na cjelinu i vanjske rubove Gornjega grada, ostatke starih zidina i kula, u osnovnim crtama upoznali povijest, pogledali najstarije sačuvane stambene zgrade i najvažnije kulturne spomenike, prošetali se mnogim ulicama, zaustavili se na trgovima. Posebnu smo pažnju posvetili Trgu sv. Marka, gdje smo promatrajući spomenike crtali ili zgradu Hrvatskoga sabora, ili zgradu Vlade RH i Banske dvore, a mlađi učenici odabrali su južnu fasadu crkve sv. Marka sa zvonikom. Pokušali smo perspektivno prikazati zgrade prema kutu promatranja. Vježbali smo proporcije i odnose širine i visine, katova i krova, otvora i ukrasa na fasadi. Kasnije smo likovne radove dovršili u školi s naglaskom na boje, kompoziciju boja, odnos boje i oblika. Učenici su s velikim zanimanjem prihvatili šetnju i osnovne informacije o Gornjem gradu, te s primjerenim trudom pokušali nacrtati odabrane zgrade; bili su zadovoljni rezultatima i ponosno pokazivali svoje crteže.

Na povratku smo posjetili Matoša i odmorili se pored njega na klupi, te darivali "živi kip faraona" na Trgu bana Jelačića koji se je naklonom zahvalio na našem darivanju.

Bili su prisutni učenici: Gabriela, Davorka, Ohran, Katarina, Lucija, te učiteljica Julijana i učiteljica likovne kulture, Ivana. U školu smo se vratili tramvajem.

 


DONJI GRAD, TRGOVI ISTOČNOGA DIJELA LENUZIJEVE POTKOVE 

Sljedeća šetnja u listopadu služila je upoznavanju Donjega grada. U centar grada nas je dovezao g. Gigo. Prvo smo se na maketi Zagreba (u Bakačevoj ulici) orijentirali gdje su sjever-istok-jug-zapad, uočili koje trgove i ulice, te koje zgrade i spomenike Donjega grada prepoznajemo, podsjetili smo se na povijesni kontekst nastajanja Donjega grada, ponovili smo pred maketom kako se je Zagreb širio. Posebno smo uočili glavni Trg bana Jelačića, te na maketi pratili urbanistički pothvat Lenuzijeve potkove: istočnu stranu potkove koja se prostire od Trga bana Josipa Jelačića na jug preko Trga Nikole Šubića Zrinjskog i Trga Josipa Jurja Strossmayera do Trga kralja Tomislava. Prošetalli smo se zatim od Trga prema jugu, te zastali i crtali na Zrinjevcu: drvored, vodoskoke, park, palaču Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i zgrade oko trga. Pokušali smo perspektivno prema kutu promatranja prikazati zgrade, stabla, vodoskoke i travnjake. Vježbali smo proporcije i odnose stabala u parku i vodoskoka, palače HAZU i okolnih zgrada na Zrinjevcu, širine i visine zgrade HAZU, katova i krova, otvora i ukrasa na fasadi. Ušli smo u palaču HAZU te pogledali atrij u kojem se čuva originalna glagoljska Bašćanska ploča i replika Kovčega sv. Šimuna koji se čuva u Zadru.

Bili su prisutni učenici koji su nakon završenog 8. razreda nastavili pohađati odgojno-obrazovnu skupinu: Helena, Ivana, Tea, Deni i Anton, učiteljica Janja i učiteljica likovnog, Ivana. U školu smo se vratili tramvajem. Kasnije smo likovne radove dovršili u školi u likovnom kabinetu.

 


TRGOVI ZAPADNOGA DIJELA LENUZIJEVE POTKOVE 

U studenome smo krenuli od Trga Marka Marulića preko Trga Ivana, Frana i Vladimira Mažuranića do Kazališnog trga, te tako upoznali zapadni dio Lenuzijeve potkove. Iako je bilo oblačno i prijetila kiša, sjeli smo na klupe i crtali secesijsku zgradu današnjega Arhiva Hrvatske (građene za Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku), te nakon toga spomenik Marku Maruliću. Pri šetnji smo pogledali spomenik Don Frani Buliću pred zgradom Arhiva, spomenik Marku Maruliću, uočili zgradu Etnografskog muzeja (koji ćemo nastojati posjetiti pri jednom od sljedećih obilazaka), skrenuli pogled na zgradu Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), pogledali Zdenac života i kip Povijest Hrvata koje je napravio slavni kipar Ivan Meštrović, Muzej za umjetnost i obrt, Rektorat Sveučilišta, te novu zgradu Muzičke akademije. Pri šetnji prema Cvjetnom trgu uočili smo kip velikog hrvatskog pjesnikaTina Ujevića, na Cvjetnom trgu kip velikog pjesnika Petra Preradovića, a u Teslinoj ulici počastili smo se sladoledom. Prije ulaska u tramvaj pozdravili smo (na glavnome našemu trgu) Bana Jelačića na konju, rad slavnoga kipara Fernkorna.

U šetnji i crtanju sudjelovali su učenici Mateo K., Christian, Ohran, Davorka, Ivan, Gabriela, te učiteljica Zvonka i učiteljica likovnog, Ivana. U školu smo se vratili tramvajem i autobusom.

U kabinetu za likovni sljedećih smo tjedana dovršavali započete skice s terena, odn.dopunjavali radovima koji su bili interpretacija spomenika prema fotografijama spomenika. Slike Arhiva smo dovršili temperom, a spomenike Maruliću, Strossmayeru i Preradoviću modelirali smo u glini uz promatranje fotografija. 


KAPTOL I DOLAC

Krajem studenoga prvo smo pozdravili našega slavnoga književnika Augusta Šenou naslonjenoga na novinski stup (kako je nekoć izgledao), rad kiparice Marije Ujević. Zatim smo s razgledavanjem grada ponovno krenuli od makete grada Zagreba i zatim smo nakon povijesnog uvoda u stari dio grada "Kaptol" otišli do katedrale, obišli je pogledavši izvana ostatke starih utvrda s kulama i zidovima, te obratili pažnju na gotičku konstrukciju visokih zidova koje izvana podupiru snažni potporni stubovi, te iznutra uočili velike prozore sa šarenim vitrajima i visoke svodove lađa i svetišta koje podupiru lukovi. U istočnoj apsidi južne lađe promatrali smo na oltaru, i zatim skicirali kip Bogorodice na prijestolju koji drži malog Isusa. Pogledali smo i spomenik Zrinskome i Frankopanu također u južnoj lađi, kao i reljef Tome Erdody-a, te iza glavnoga oltara u svetištu obišli spomenik blaženome Alojziju Stepincu i pogledali reljefe na sarkofagu. Izašavši iz katedrale našli smo se pod zlatnom skulpturom Bogorodice na stupu koji nose zlatni anđeli. Na Dolcu smo se počastili orehnjačom te čajem ili capuccinom, te okrijepljeni pomogli Kumici nositi košaru s povrćem i voćem.

Sudjelovali su učenici: Davorka, Christian, Gabriela, Ohran, Ivo, Maja S., te učiteljica Zvonka i učiteljica likovnog, Ivana. U školu smo se vratili tramvajem i autobusom.

Sljedećih smo tjedana prema mogućnostima dovršavali radove prema  skicama s terena: sliku Bogorodice prema kipu s oltara Katedrale u temperi, odnosno skulpture smo modelirali u glini. Posebno bih naglasila izuzetne radove: spomenike Marku Maruliću, Petru Preradoviću, Josipu Jurju Strossmayeru, Nikoli Tesli, te slobodne skulpturalne interpretacije Bogorodice s djetetom. Crtali smo i analizirali  prema fotografijama još i skulpture Dore Krupićeve, Augusta Šenoe, Marije Jurić Zagorke, Antuna Gustava Matoša, i druge.


 CIBONA

 U siječnju 2015. posjetili smo kompleks Cibone, dovezao nas je g. Davor. Doživljaj građevinskoga kompleksa na licu mjesta neprocjenjiv je: učenici su obišli građevine, skretali pažnju na vizure i proporcije elemenata, na konstruktivne dijelove zgrada: poslovnog nebodera i niske okrugle zgrade dvorane s prilaznim stubištem, na odnos oblika i funkcije, odnos konstrukcije i oplate, dinamičan odnos veličina i oblika zgrada i vanjskog prostora između i oko zgrada, na materijale i ulogu materijala (odraz okolnih građevina na staklenoj površini). Također su promatrali i crtali skulpturu košarkaša Dražena Petrovića pri skoku, koja se nalazi na sredini prilaznoga stubišta.

 

Nastale su kvalitetne skice na licu mjesta uz promatranje građevina i kasnije (u školi u kabinetu za likovnu kulturu) dovršeni radovi - grafički izuzetno zanimljivi crteži drvenim štapićem crnim tušem. Zadatak su bili: kompozicija, obrisne i strukturne crte, crno-bijeli kontrasti ploha, ritam i naglasci, dinamika odnosa elemenata, dominacija.

 

Sudjelovali su učenici: Lucija, Emanuel, Christian, Ivan, Maja S., Davorka, Ohran, Mateo K., te učiteljice Zvonka, Stanka i Ivana. Nakon crtanja po hladnom, oblačnom i maglovitom danu ugrijali smo se u kafiću uz orehnjaču, čaj ili capuccino, te se tramvajem i autobusom vratili u školu.

2375943
DanasDanas5030
JučerJučer6089
Ovaj mjesecOvaj mjesec90753
Najviše 06-16-2019 : 6089
54Dot210Dot158Dot163
Logirani Korisnici 0
Gosti 86